translations
Hrvatska nedovoljno ambiciozna
Autor Valentina Wiesner Mijo
Hrvatska se vrednovanja svoga nacionalnog bogatstva ne treba sramiti, ali se njime ne može ni pretjerano ponositi pod pretpostavkom da dugoročno cilja na jačanje onih dijelova društva koji bi ga trebali uvećati. Pokaazalo je to najnovije rangiranje svjetskih zemalja prema nacionalnom bogatstvu pod nazivom "Gdje je bogatstvo nacija?" koje je Svjetska banka izradila u skladu s normativima održivoga razvoja.
- Bogatstvo naroda ne može se mjeriti isključivo vrijednostima kao što su bruto nacionalni proizvod ili neto štednja. Neke države, slikovito rečeno, jedu vlastitu štednju, ne samo novčanu nego i vrijednost ukupnog bogatstva. Umanjuju ga uništavanjem okoliša, većom polucijom štetnih plinova, iskorištavanjem i neobnavljanjem šuma, a na drugoj strani ne ulažu dovoljno u obrazovanje i ljudski kapital kao pozitivne stavke - objašnjava Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku.
Prosječna je vrijednost bogatstva svakoga građanina 118 svjetskih zemalja oko 90.000 američkih dolara, a vrijednost za Hrvatsku je 91.000 dolara. Između najbogatije Švicarske sa 648.241 dolarom i najsiromašnije Etiopije sa 1965 dolara po stanovniku raspon je "težak" 646.276 dolara. No, pitanje je koliko podaci iz 2000. godine oslikavaju stvarno stanje, jer se u pola desetljeća drastično može promijeniti energetska, obrazovna ili ekološka slika jedne zemlje.
Po ulaganjima u dugoročni kapital, mjerenima preko udjela u bruto nacionalnom proizvodu, Hrvatska je 2000. godine bila negdje pri sredini rang-liste. U izvješću su ispušteni podaci o ulaganjima u obrazovanje koja su porasla sa 3,5 posto BNP-ja na oko 5,1 posto, a 6,5 posto veća je i bruto nacionalna štednja, koja je rasla sa 18,1 posto na 24,6 posto. Znači, u izvješću neiskazana vrijednost, koja je u 2000. godini bila oko 11 posto, danas bi bila oko 18 posto, na razini tadašnje Poljske.
- Time bismo se po procjeni bogatstva i u ovom izračunu svrstali na sredinu ljestvice. To nije loše, ali s obzirom na ciljeve hrvatske Vlade nije dovoljno ambiciozno - zaključila je S. Madžarević-Šujster.
Croazia insufficiente ambizioso
Autore Valentina Wiesner Mijo
Croazia ci vrednovanja suo nazionale ricchezza no deve vergogna , ma ci lui no puň né eccessivamente portare un poco pavimento congettura che a lungo términe mirare su rinforzamento quei parti comunita che bi lo deve ingrandire. Mostrato je ciň il piu nuovo rangiranje mondiale terrestre verso nazionale ricchezza pavimento denominazione " dove je ricchezza nazione? " che je Mondiale banca compire in armonia con normativima održivoga sviluppo. Ricchezza popolo no puň ci misurare esclusivamente valori come che cosa sono lordo nazionale prodotto o netto risparmi. Alcune paesi , figurato il detto jedu propria risparmi , no solo monetaria sennoché e valore in complesso ricchezza. Diminuzioni lo annientamento ambagi većom polucijom dannoso gas , sfruttamento e neobnavljanjem bosco , e su altro pagina no entrata abbastanza in cultura e umano capitale come positiva partita spiegazione Sogna Madžarević Šujster viša economista Mondiale banca per Croazia. Media je valore ricchezza ogni cittadino 118 mondiale terrestre occhio 90.000 americano dollari , e valore per Croazia je 91.000 dollari. Fra najbogatije Svizzero con 648.241 dollaro e najsiromašnije Etiopije con 1965 dollari secondo abitante traversa je " difficile " 646.276 dollari. Ma , questone je quanto dati da 2000. anni oslikavaju veramente condizione , perché ci in
DUGOVI Ponuda ministrice pravosuđa direktorima javnih tvrtki
Schulden Angebot Kabinbett Justiz Inhaltsverzeichnis ÖffentlichkeitGesellschaft
DEBITI Offerta ministri amministrazione della giustizia direttrici pubblico azienda
Ministrica će se s direktorima čije tvrtke imaju najviše dužnika pokušati dogovoriti o otpisu kamata i troškova opomena
Kabinett moechtet sich von Inhaltsverzeichnis Kabinett habend najvise Kredithaber pruefen Verabredungen ueber Vernichtung Praemie und Kosten warnung
Istraživanje pokazuje da bi 30 posto tražitelja posla bilo spremno dati mito
Ricerca mostra che 30 percento tražitelja lavoro sarebbe pronto dare bustarella
Na plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje pristalo bi 30 posto tražitelja posla dok njih gotovo polovica drži da su za dobivanje posla ključne veze i poznanstva
Su pagamento mita in cambio per occupazione acconsentito bi 30 percento tražitelja lavoro
finché loro finito
Na plaćanje mita u zamjenu za zaposlenje pristalo bi 30 posto tražitelja posla, dok njih gotovo polovica drži da su za dobivanje posla ključne veze i poznanstva, pokazalo je istraživanje "Platiti za posao" internetskog portala Posao.hr. U istraživanju su sudjelovala 854 ispitanika, u najvećem broju u dobi od 25 do 34 godine, iz svih hrvatskih županija. Uz 30 posto ispitanika koji bi pristali platiti mito kako bi dobili posao, njih 45 posto to ne bi učinilo, a samo bi 25 posto prijavilo podmićenog poslodavca.
Posloprimci koji su sudjelovali u istraživanju u najvećoj mjeri (54 posto) procjenjuju da se za posao u Hrvatskoj plaća iznos veći od 10 tisuća kuna, petina ispitanika misli da se taj iznos kreće između pet i deset tisuća kuna, a 15 posto da se iznos mita kreće od tisuću do pet tisuća kuna.
Da su barem jednom platili nekome kako bi dobili posao, izjavilo je 28 posto ispitanika. S druge strane, od 29 posto ispitanika na izravan ili neizravan način tražen je mito, odnosno novac kako bi poslodavci zaposlili baš njih.
Kao djelatnosti u kojoj je mito prilikom zapošljavanja najraširenije, sudionici istraživanja naveli su državnu službu i upravu (38 posto), ekonomiju i financije (14 posto), administrativne djelatnosti (11 posto), menadžment i upravljanje (7 posto) te zdravstvo (6 posto). (H)
Su plaanje mita in cambio per occupazione acconsentito bi 30 percento traitelja lavoro , finché loro finito
0 Comments:
Post a Comment
<< Home